Brojač posjeta  

14585214
Danas
Juče
Ove sedmice
Prošle sedmice
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
Ukupno
435
2626
10876
14346905
50541
57129
14585214
Vaš ip 3.227.233.6
Tačno vrijeme: 2019-08-24 00:50:48
   

Gnosticizam-način razmišljanja, a ne religija

Gnosticizam-način razmišljanja, a ne religija
KULTURA

Šta je gnosticizam, kakav odnos su prema ovom učenju imali prvi hrišćani, kako su ga shvatali i u svojim djelima interpretirali novovjekovni pisci moderne? Da li je gnosticizam izumro ili je dijelom oživljen kroz popularne knjige i filmove? Na ova pitanja odgovara knjiga “Gnostički mit i mit o gnosticizmu” dekana Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči, Darka Đoga, koja je promovisana sinoć u fočanskom Centru za kulturu.

Gnosticizam je učenje po kome spasenje dolazi kroz posebno ili tajno znanje. Gnostici su vjerovali da samo oni posjeduju to sakriveno ili tajno znanje o Bogu, ljudskoj prirodi i svijetu uopšte, ono je otkriveno samo njima, dok ostali nemaju tu privilegiju i nisu ga svjesni. Jedna od njegovih glavnih karakteristika jeste dualizam, po kojem postoje dva božansta u protivteži, vrhovni Bog izvor nevidljivog, duhovnog svijeta i manje božanstvo, Demijurg, koji je stvorio svijet materijalnih stvari.

Zašto knjiga o učenju koje je, čini se, davno izumrlo, pojasnio je autor,  Darko Đogo, istakavši da je gnosticizam način razmišljanja, a ne religija, koji je preživio svugdje gdje čovjek misli da njegovo ogorčenje ima uporište u Bogu, odnosno da postoji kontra Bog u odnosu na dobrog Boga :

-Biti hrišćaninom ne znači u stvari ne susresti se sa zlom u svijetu, jer je to neminovno, ali znači, ipak , vjerovati da je zlo jedna prolazna epizoda u istoriji čovjekovog odnosa prema Bogu i da će na kraju dobri Bog učiniti da ta dobrota u ljudima pobijedi, a to je neka suština vjerovanja u hrišćanstvu. Ja sam želio da knjiga ne bude jedan udžbenik iz antičkog gnosticizma, već da opiše moj odnos prema savremenim autorima koji su smatrali gnosticizam sastavnim dijelom svoga bića. Izabrao sam četiri autora Iva Andrića. Dobricu Ćosića, Borislava Pekića i Umberta Eka, smatrajući da njih četvorica imaju najvećeg uticaja na savremenu književnost kod nas. Došao sam do zaključka da je gnosticizam bio neki od njihovih načina da iskažu sosptvena politička i idejna shvatanja, dakle svojim alatom književnim, a ne ozbiljnom religijskom alternativom hrišćanstvu-pojasnio je Đogo.

Jedan od recenzenata knjige, profesor Bogoslovskog fakulteta Vladislav Topalović naveo je da je knjiga vrlo zanimljiva jer stavlja u dijalog antičke gnostičke pisce sa piscima moderne i na taj način otkriva nam sve zablude o gnosticizmu koje postoje u novovjekovnoj književnosti, kada se gnosticizam predstavlja nekako suviše romantično da se vidi samo njegovo svijetlo, a ne i ono drugo – tamno lice.

-Njegovo tamno lice jeste ta jedna pesimistička vizija svijeta koji nije stvorio dobri Bog, već jedan lažni , Demijurg, prema tome čitav svijet, čitava egzistencija po gnostičkom učenju jeste u stvari robija, prokleta avlija. Jer to je jedna pesimistička pozicija koja je suprotna hrišćanskoj- koja svijet vidi kao dobrim mjestom- čovjek je dobar, svijet je dobar, koja sadrži komponentnu dobrote koja je trajnija nego komponenta zla, upravo ono što gnosticizam nema u svojoj ideji-istakao je Topalović.

Na promociji je govorio i profesor Bogoslovskog fakulteta Zoran Jelisavčić, koji je gnosticizam objasnio kroz djela Iva Andrića.

-Gnosticizam je razdvajao Boga i svijet. Po njima nema Boga u ovom svijetu, svijet je jedno, a Bog je nešto drugo. U Andrićevim “Nemirima”, ima jedna rečenica onako bolna i za njega samog “niko ne može tako surovo ćutati kao Bog”. Tu se vidi da ima nečeg od tog gnostičkog-rekao je Jelisavčić.

Knjiga “Gnostički mit i mit o gnosticizmu” izašla je u izdanju Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta iz Foče i Agencije za izdavaštvo “Bernar” iz Beograda, a u Foči je promovisana u okviru Majskih svečanosti.

   
© Masterfromf

Uloguj se - Registruj se

Ako niste registrovani izaberite opciju napravi nalog.