Brojač posjeta  

14585104
Danas
Juče
Ove sedmice
Prošle sedmice
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
Ukupno
325
2626
10766
14346905
50431
57129
14585104
Vaš ip 3.227.233.6
Tačno vrijeme: 2019-08-24 00:30:56
   

Bosna i Hercegovina ne raspolaže statističkim podatkom o broju građana koji koriste elektronski servis za internet plaćanje “PayPal”, ali poštanski paketi sa poručenom robom iz inostranstva svakodnevno pristižu u našu zemlju. Stanovnicima BiH “Pay Pal” je dostupan još od 2007. godine, a nedavno uvođenje ovog servisa u Srbiju zbunilo je korisnike u BiH oko iznosa plaćanja uvoznih dažbina.

Uslovi carinjenja robe naručene posredstvom interneta nisu isti u Srbiji i BiH, već se u maksimalnom iznosu robe koja podliježe carini razlikuju čak za oko 90 KM.

To znači da građani Srbije bez plaćanja carine u zemlju mogu da uvezu robu vrijednosti do 140 KM, dok su građani Srpske i FBiH limitirani na iznos do 50 KM.

U Srbiji su plaćanja uvoznih dažbina oslobođena fizička lica čije pošiljke ne prelaze vrijednost 70 eura, dok je u BiH taj limit do 50 maraka vrijednosti poručene robe.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu za CAPITAL da se carinska procedura uvoza roba putem interneta iz inostranstva obavlja u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH i svim važećim podzakonskim aktima.

Poručuju kako je potrebno da se građani prije on line kupovine detaljno informišu o uslovima plaćanja carine, kako bi sa sigurnošću mogli da znaju koliki iznos carine će morati da plate na kupljenu robu, odnosno da li se uopšte isplati kupovati određenu robu iz inostranstva.

Naravno, ukoliko bilo ko smatra da su prilikom uvoznog carinjenja prava na bilo koji način ugrožena, ima mogućnost da u ostavljenom zakonskom roku izjavi žalbu i to nadležnom Regionalnom centru Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Sektoru za carine, poručuju u UIO BiH.

 

Važno je naglasti da se u skladu sa Prilogom Zakona o carinskoj politici BiH oslobađaju od plaćanja uvoznih dažbina predmeti neznatne vrijednosti, koji se prime iz inostranstva u pismima ili poštanskim paketima u vrijednosti do 50 KM. Pomenuto oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina se ne odnosi na alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode, te duvan i duvanske prerađevine. Ukupno primanje paketa u smislu oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina, podrazumijeva primanje paketa iz inostranstva jednom u toku nedelje”, kažu u UIO BiH.

U slučaju da vrijednost robe koja se naruči putem interneta, ili se šalje iz inostranstva, a stigne poštanskom pošiljkom, prelazi vrijednost od 50 KM, carinska služba obavještava lice koje je naručilo robu o preuzimanju iste putem poštansko carinske deklaracije za fizička lica.

Ukoliko lice u BiH prima paket od fizičkog lica iz inostranstva, na utvrđenu carinsku vrijednost obračunava se jedinstvena stopa carine za nekomercijalnu robu u iznosu od 10 % carine, a onda ukupan iznos predstavlja osnovicu za obračun 17 % PDV-a. U osnovicu za obračun uvoznih dažbina ulaze i svi zavisni troškovi nastali prilikom uvoza robe, potput troškova transporta, osiguranja i sl. Da bi pošiljka spadala u nekomercijalnu robu njena vrijednost  ne smije preći 1.500 KM.

Ukoliko lice iz BiH prima paket od pravnog lica iz inostranstva, na utvrđenu carinsku vrijednost obračunava se standardna stopa carine u skladu sa Carinskom tarifom BiH (5%, 10%, 15% – zavisno o vrsti robe) i PDV 17 %.  U osnovicu za obračun uvoznih dažbina ulaze i svi zavisni troškovi nastali prilikom uvoza robe, potput troškova transporta, osiguranja i sl.

 

Prilikom utvrđivanja carinske osnovice za obračun uvoznih dažbina najčešće se uzima  fakturna vrijednost robe, i to iz same fakture koja prati određenu robu ili se traži potvrda o plaćanju putem izvadaka sa računa kreditne kartice. Na utvrđenu carinsku vrijednost se obračunavaju i plaćaju zakonom predviđene dažbine. Ukoliko carinska služba posumnja da se radi o lažnoj fakturi, ili ukoliko za određenu robu koja je predmet uvoza ne postoji faktura ili dokaz o plaćanju putem kreditne kartice, carinska služba pristupa utvrđivanju stvarne vrijednosti te robe koja će predstavljati osnovicu za obračun uvoznih dažbina, a na osnovu vrijednosti iste ili slične robe koja je uvezena u prethodnom periodu”, pojašnjavaju u UIO BiH.

U skladu sa poštanskim propisima, pošiljka koja stigne u BiH može stajati  najduže 30 dana. Po isteku tog roka, a ukoliko lice na koje pošiljka glasi ne preuzme istu, pošiljka se automatski vraća u inostranstvo. U skladu sa poštanskim propisima postoje ograničenja u težini poštanskih pošiljki, a u BiH je to 30 kg po jednoj pošiljki.

 

“PayPal” račun koristi 123 miliona ljudi širom svijeta

Direktor Agnecije za informaciono društvo RS Srđan Rajčević kaže da ne postoje statistike “PayPal-a” ili bilo kojeg tijela u BiH o broju korsinika ovog servisa kod nas. Međutim, poznato je, kaže on, da “PayPal” u ovom trenutku ima više od 123 miliona aktivnih računa i da je kao sredstvo elektronskog plaćanja prisutan u 190 država. Plaćanje se može obavljati u svim “snažnijim” svjetskim valutama, a kao kompanija koja je dio “eBay-a” ostvarila je čak jednu četvrtinu eBay-ove zarade u posljednjem kvartalu 2012.

Nijedna elektronska usluga nije dovoljno bezbjedna da bi se mogla tako okarakterisati, ali ako ćemo govoriti o elektronskim finansijskim transakcijama, možemo biti sigurni da je PayPal, kao posrednik u plaćanju putem interneta najbolji izbor”, dodaje Rajčević.

 

“PayPal“ dozvoljava korišćenje većeg broja bankovnih računa, kreditnih kartica i debitnih kartica, kako biste finansirali račun. Korisnici „PayPal“ mogu da šalju novac širom svijeta samo jednim klikom miša. Ovo znači velike uštede kada su u pitanju takse i provizije koje naplaćuju brojni drugi servisi za prenos novca.

   
© Masterfromf

Uloguj se - Registruj se

Ako niste registrovani izaberite opciju napravi nalog.